Translate

četvrtak, 14. ožujka 2013.

ovi san... jesan ... ka da i nisan ...dobija mail pa vam ga copy/pasteam:


Ne bojte se ,Debaljak će vam osigurati preko tisuću članova udruge.Debeljak je u dogovoru sa vladom preuzeo splitsko brodogradilište, kičmu Splita, kičmu Dalmacije."Zlatousti" se naobećavao pustih brodova, a onda i******avio da se brodove ne isplati raditi. Naravno, svi znamo da se NIJEDNOM PRIVATNIKU NE ISPLATI BRODOGRADNJA! Zašto je onda došao? Zato jer je "iako ga deset maskiranih škverana čeka da ga ubije iz zasjede(njegova i******ava medijima), odlučio spasiti radnike brodogradilišta po cijenu života i donijeti im sreću iako on neće imati zarade. A da nije došao jer je shvatio da u onih 1,5 milijardi kuna koje daje država ima dosta "mesa" i za njega?. Svako malo mijenja i******ave koje su jako , jako "čudne" najblaže rečeno. Tako se zaklinje u radnike, kune se u svoju socijalnu osjetljivost, humanost, uviđavnost, želju da se dogovori, nitko neće biti na šteti, nudit će se otpremnine ili prekvalifikacije, a onda u petak 08.03 pozove (priča mi prijateljica koja je to doživjela) čitavu službu Nabave i pročita više od pola službe pretežno starijih radnika i radnica, stručnjaka i vrijednih ljudi i jednostavno im zabrani da u ponedjeljak dođu na posao. Bez ikakvog pisanog rješenja ili dogovora sa sindikatima s kojima nije još ni obavio razgovore o načinu provođenja kolektivnog ugovora. Na pitanje u kojem su sada statusu, ne želi niti ljudski objasniti ljudima što se događa nego ih grubo upućuje na pravnu službu. Uplakane kolegice odlaze na hodnik, a tamo ih dočekuju naoružani zaštitari pred kojima moraju pokupiti svoje osobne stvari i ostaviti ključeve kancelarija. Bez ikakvog pisanog riješena, objašnjenja. U ponedjeljak nakon nepropspavanih noći oni koji su došli vidjeti u kojem su statusu, čuju, opet bez pisanog riješena(ako ne dođu tri dana na posao bez pisanog riješena po zakonu dobivaju otkaz) da će na čekanje. ZAŠTO? Zašto se radnikoljubac tako odnosi prema dokazanim stručnjacima i radnicima? ZAŠTO? Zato jer nije došao zbog radnika i brodogradnje! A ako nije došao zbog brodogradnje onda je to propast škvera, Splita i Dalmacije. Ni tisuće ispečenih janjaca to ne može demantirati. Hvala našoj hrvatskoj vladi.

nepotpisujem. i sliku objavjujem. uvik svoju. ZNA SE! 




a ovi van link: http://slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/204900/Default.aspx  služi za otić na stranicu virtualne Slobodne di piše:


Objavljeno 13.03.2013. u 21:34

NIJE SE JANJETINA NI OLADILA...

Debeljak kreše nabavu: Od pedeset referenata, računam na desetak

Na prve poteze novih vlasnika “Brodosplita“, samoborske tvrtke DIV, nije trebalo dugo čekati i oni nisu naišli na oduševljenje splitskih tvrtki koje tradicionalno posluju s brodogradilištem.
Zaštitari splitske zaštitarske tvrtke “Bonačić security“ više ne čuvaju škver. Kako doznajemo, iz te tvrtke otkazali su ugovor s “Brodosplitom“ zbog više od dva milijuna kuna nepodmirenih obveza. Novi škverski vlasnici brzo su se snašli pa su čuvanje pogona povjerili zaštitarskoj kući “Klemm sigurnost“ iz Zagreba. 

Inače, tvrtka je pružala zaštitarske usluge organizatorima dočeka generala Ante Gotovine i Mladena Markača na zagrebačkom aerodromu i Trgu bana Jelačića nakon oslobađajućih haaških presuda. Goran Bonačić, vlasnik zaštitarske tvrtke “Bonačić security“, nije krio ljutnju.
‘Zbog njih smo u blokadi’
− Mogu samo reći da ću podignuti kaznenu prijavu zbog pokušaja iznude. Htjeli su da im oprostim 250 tisuća kuna od ukupnog dugovanja, pa da će mi tek onda isplatiti dug. Zbog njihova ponašanja moja je tvrtka u blokadi − kazao nam je Bonačić. 

Splitska špediterska agencija “Trast“ također ne uspijeva naplatiti svoja potraživanja. Šuška se da “Brodosplit“ ni na njihove usluge više ne računa. Miljan Begović, predsjednik Uprave “Trasta“, nije bio voljan otkriti pojedinosti aktualnih odnosa sa škverom. 

− Imamo problema u suradnji. Nadam se da ćemo to riješiti i da ćemo nadalje biti njihovi špediteri. Hoće li tako biti − vidjet ćemo... − kratak je bio Begović, nadajući se dogovoru s novim vlasnicima škvera. Osim spomenutih tvrtki, problema s “novim škverom“ − kako mu se tepa u posljednje vrijeme − već imaju i škverski radnici. 

Naime, već u petak, dan uoči fešte s pečenim janjcima i volom, Tomislav Debeljak, novi predsjednik “Brodosplitove“ Uprave, okupio je 50 referenata škverske nabave te im poručio da ubuduće računa samo na njih desetak, a ostali “neka ostanu kod kuće“. 

Susret novog vlasnika i radnika izazvao je negativan odjek među radnicima i u sindikalnim redovima. Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, potvrdio nam je da je upoznat s tim sastankom.

− Poznati su mi detalji sastanaka i mogu reći da je neprihvatljiv takav odnos prema ljudima. Ne možete nekoga tek tako poslati doma, a da mu ne uručite dokumente ili ga pismeno obavijestite od kada počinje teći otkazni rok. Znam da je većina tih ljudi ipak došla na posao ovog tjedna... To je loš početak novog vlasnika − kazao je Dragičević.
‘Kaubojski ho-ruk’
− Ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka obavijestili smo o svemu što se događa − kazao nam je Zvonko Šegvić, šef Nezavisnog sindikata. 

− Zbrinjavanje viška dio je procesa, uz poštovanje zakona i kolektivnog ugovora, a ne kaubojski “ho-ruk“ postupak. Očekujemo brzi sastanak s ministrom Vrdoljakom, na kojem ćemo raspraviti i prijedlog socijalnog sporazuma koji novi vlasnik još ne prihvaća − zaključio je sindikalni čelnik. Po škveru se jučer pronijela priča da će referenti ipak biti raspoređeni na druga mjesta.
DENIS KRNIĆ


Tražili autorizaciju, pa umukli



Naši upiti o “Bonačić securityju“, “Trastu“ te prošlotjednim porukama predsjednika Uprave radnicima nabave, u “Brodosplitu“ su naišli na zid šutnje. U škveru su odgovore uvjetovali autorizacijom. Nakon što smo − zbog korektnosti − pristali na nju, glasnogovornik Josip Jurišić odlučio je puna dva dana ignorirati naše e-mailove i SMS-ove. Nije u redu ni prema čitateljima ni prema škveranima.

Do kraja godine DIV mora uplatiti prvu tranšu od 125 milijuna kuna

Sukladno programu restrukturiranja, do 31. prosinca DIV mora uplatiti prvu tranšu od 125 milijuna kuna. 
Zaključno s 2017. godinom, slijede godišnje uplate od 345 milijuna, 460 milijuna, 520 milijuna, te 540 milijuna kuna u zadnjoj godini. Ukupno 1,9 milijardi kuna teška je obveza DIV-a, a ukupni troškovi restrukturiranja veći su od 13 milijardi kuna.

Zadnja uplata doprinosa DIV-a do 40 posto doprinosa restrukturiranju, u iznosu od 414 milijuna kuna, mora biti uplaćena do 28. veljače 2018. godine, a kraj restrukturiranja planiran je za 2022.

Od 2013. do 2017. godine DIV bi redom trebao uplaćivati 125 milijuna kuna, 345 milijuna, 460 milijuna, 520 milijuna i 540 milijuna kuna.

U istom razdoblju, zaključno s 2017. godinom, država bi morala uplaćivati 480 milijuna, 270 milijuna, 150 milijuna, 110 milijuna i 89 milijuna kuna.


falain Slobodnoj. Falain onim 13.796.111 šta mi pišu svaki dan i šavaju puste litre Škverska muka zvane, ka šta je ova doli:


Opomena
Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!
Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put A. B. Šimića ide od Drinovca, preko Širokog Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokom Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmom razredu napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno izdavanje književnog časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnom radu.
Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju A.G. Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnog i suvišnog, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremenog čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja(1920.), unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale teme koje ga zaokupljaju su tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa VijavicaJuriš iKnjiževnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine.
Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Nema komentara: